Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti Republike Hrvatske (NN br. 46/22) temeljem analize neovisnog vanjskog stručnjaka ispunjava 14 od ukupno 20 kriterija iz Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.
Temelj za reviziju Zakona
Radi se o ozbiljnom temelju za izgradnju poticajnijeg okruženja u području zaštite prijavitelja.
Slabe točke zakona su:
1) pravni kriteriji za zaštićeno prijavljivanje sloboda izražavanja koji su nespojivi s Direktivom;
2) nerazmjerno visok teret dokazivanja za povezane osobe.
Neprihvatljivo je da prijavitelj mora unaprijed dokazati sve elemente koji bi inače činili pravnu osnovu za konačnu presudu u postupku.
Temelj za zaštitu
U Zakonu za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (NN br. 46/22) u čl. 6 st. 2. navdi se “opravdana sumnja“, u čl. 12. st. 1. “opravdan razlog vjerovati“. Viši standard stvorio bi negativan učinak na slobodu izražavanja te je izuzetno važno dosljedno koristiti izraze “opravdani razlozi vjervati”. To proizazi iz čl. 5. st 2., Izvod iz uvodne izjave 32. čime se smanjuje rizik od diskvalifikacije.
Također, zakon će biti suprotan svojoj svrsi ako samo glavni prijavitelj ima pravedna procesna pravila u pogledu potrebnih dokaza za ostvarenje zaštite.
Iz prakse je poznato da u velikoj većini slučajeva cijeli tim sudjeluje u prijavljivanju nepravilnosti. Međutim, osobe koje nisu izravni prijavitelji često izlažu sebe riziku bez učinkovite zaštite – jer je njihovo pravo unaprijed oslabljeno.
To može dovesti do izolacije prijavitelja, što se u praksi i događa. Time se ozbiljno ugrožava kako njihova osobna zaštita, tako i širi društveni učinak prijavljivanja.
Povezane osobe – Djelomična usklađenost. Iako se zakon odnosi i na povezane osobe, ne pruža im jednaku razinu zaštite zbog zahtjevnog tereta dokazivanja. Potrebno je olakšati teret dokazivanja i izjednačiti zaštitu.
Druge slabosti koje bi trebalo otkloniti uključuju: nepostojanje usklađenosti sa svim drugim relevantnim zakonima u nacionalnom pravnom okviru; izostanak izričite zabrane sukoba interesa za osobe koje upravljaju internim kanalima za prijavljivanje; izostanak prava na potpunu naknadu štete (tzv. „make-whole relief”); nepostojanje obveznog mehanizma periodične revizije učinkovitosti zakona.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njega.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Stajališta izražena u ovom projektu “Korak po korak- iskorak!“ isključiva su odgovornost udruge „POMAK “ i PIC i ne odražavaju stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
